TUĐMAN: Izetbegovićev strateški cilj bila je Središnja Bosna
U Mostaru je sinoć predstavljena knjiga “Druga strana Rubikona: Politička strategija Alije Izetbegovića”, znanstvenika i sveučilišnog profesora Miroslava Tuđmana. Druga strana Rubikona donosi političku strategiju, filozofiju i doktrinu Alije Izetbegovića, osnivača SDA, prvog predsjednika Republike BiH i ratnog lidera bosanskih Muslimana.
O knjizi su, pored autora, govorili Ivo Lučić, povjesničar, Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH i Željko Raguž, direktor Dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH.
Autor knjige, Miroslav Tuđman, koja je već izazvala burne reakcije i oštre komentare u političkom Sarajevu, izjavio je kako je Alija Izetbegović iz vlastite nedosljednosti izgradio politički narativ, piše Dnevnik.ba.
Cilj Izetbegovića – BiH kao muslimanska država
Cilj Alije Izetbegovića, od samog početka, tvrdi Tuđman, bila je muslimanska država, a sve to objasnio je kroz Islamsku deklaraciju istinski vjerujući kako je islam najviši oblik demokracije.
“Inicijativni odbor SDA osnovan je u Zagrebu, prva stranačka vojska, odnosno Patriotska liga formirana je već u Travniku 1991., zatim TO i na koncu Armija RBiH koja obilježava datum osnivanja te lige”, tvrdi Tuđman.
Dodao je i kako je Izetbegović bio uvjeren da bez islamske vlasti nema islamskog poretka i društva, pa tako ni islamskih institucija.
Tuđman navodi i kako se Izetbegović smatrao liderom Muslimana u Jugoslaviji, kako je to i sam rekao za Radio Slobodna Europa, od Prizrena, Zagreba, Ljubljane. Već 1990., napominje Tuđman, Izetbegović je tražio da Sandžak bude autonoman i priključi se BiH.
“Izetbegović je smatrao kako bosanski Muslimani nisu nacija nego primarno vjerska zajednica, to je bila njegova službena politika, a modele nacije smatrao je europskom izmišljetinom”, tvrdi Tuđman.
Za Izetbegovića i Silajdžića Europa srednji vijek
Podsjetio je i kako su Alija Izetbegović, Haris Silajdžić i Muhamed Filipović tvrdili kako je Europa plemenski podijeljena te da je to srednji vijek u odnosu na koncept unitarne BiH, odnosno, islamskog poretka, kakav su zagovarali.
BiH prije Hrvatske i SAD-a, priznali Iran i Turska
Tuđman je dodao i kao su BiH, zajedno sa SAD-om i Hrvatskom, mjesec dana ranije, već u ožujku 1992. priznale Libija, Iran i Turska.
“Islamske zemlje donirale su i financirale naoružanje Armije BiH”, tvrdi Tuđman.
Središnja Bosna za Aliju Izetbegovića – prostor bez kojeg nema kompaktnog muslimanskog
teritorija
Smatra kako je Izetbegovićev najveći strateški cilj bila Središnja Bosna.
“Izetbegović je pisao kako bez Središnje Bosne nema kompaktnog muslimanskog teritorija u BiH, u travnju 1993. kada traje srpski napad na Srebrenicu koja je zaštićena zona, Izetbegović u Središnju Bosnu, šalje gotovo sedam i pol tisuća vojnika Armije BiH, a u isto vrijeme piše predsjednicima europskih zemalja da zaustave najveći genocid nakon 2. svjetskog rata”, rekao je Tuđman.
Podsjetio je i kako je službeni Zagreb Aliji Izetbegoviću nudi vojni savez, odnosno BiH, međutim, na to nikada, kako tvrdi Tuđman, nije pristao jer bi tako morao pristati i na zahtjeve Hrvata u BiH za federalizam.
“Izetbegović je u jednom intervjuu, 2000. godine, kazao kako postoje taktika i strategija, odnosno, da je on potpisao Cutillerov plan jer je to bio uvjet međunarodnog priznanja BiH”, kaže Tuđman i dodaje Izetbegovićevo objašnjenje kako to, “bosanskim Muslimanima, nije odgovaralo iako su pristali jer bi bez međunarodnog priznanja, sukob u BiH bio građanski rat, a ovako je agresija na BiH”.
Ideja Izetbegovićeve BiH i danas aktualna
Predsjednik GV HNS BiH dr Božo Ljubić je kazao kako je Tuđmanova knjiga značajna u kontekstu današnjeg političko-društvnenog stanja u BiH.
“Politička doktrina Alije Izetbegovića kod Bošnjaka prihvaćena je kao bošnjačka platforma za BiH, a Izetbegovićev sin, današnji član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Bakir, izjavio je više puta kako će on nastaviti putem svoga oca- što znači, svako protivljenje političkog ravnopravnosti Hrvata u BiH”, rekao je Ljubić.
Smatra i kako su na sceni u BiH i danas, nakon 25 godina, od međunarodnog priznanja BiH, iste političke paradigme kao i devedesetih godina.
Hrvati u BiH od ranih devedesetih zagovaraju federalizam
“Hrvatska je politika od početka zagovarala federalizma što smo izrazli kroz Livanjsko pitanje, potom referendum o neovisnosti, kroz sve pregovore Hrvati su se zalagali za državu ustrojenu na načelima federalizma”, rekao je Ljubić i dodao kako je to “jasno kroz sve mirovne pregovore od Vanc-Owenovog, Washingtonskog, Daytonskog”, dok su druge dvije strane, prema njegovim rječima, od prilike do prilike, uglavnom te planove odbijale.
Ljubić je kazao i kako je BiH danas podijeljena, nezavršena država, distopija što čujemo, ne samo od domaćih političara, nego i od međunarodne zajednice.
Naveo je i kako bošnjačka politika od ranih devedesetih do danas BiH vidi jedino kao nacionalnu državu bošnjačkog naroda.
“Ponašanje Alije Izetbegovića, odnosno, njegova politička doktrina, kao i elite, osporavanje i relativiziranje hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH, od rata do danas, dokazuju kako za njih, BiH jedino može biti država bošnjačkog naroda, o čemu svjedoče činjenice kako je Izetbegović potpisivao, pa osporavao, mirovne sporazume koji su podrazumijevali konfederalnu/federalnu državu”, tvrdi Ljubić.
Ljubić aktualizira problematiku Izetbegovićeve doktrine navodeći primjer Federacije BiH – zamišljene kao zajednice dvaju naroda, međutim, tvrdi kako je bošnjački politički narativ uvijek vidio kao zajednicu 10 županija.
“Konzumiranje osnovnih elemenata konstitutivnosti bošnjačka elita vidi kao ugroženi nacionalni interes, a upravo se već više od 20 godina sustavno radi na ukidanju hrvatske konstitutivnosti u BiH – intervencije na Izborni zakon BiH, Berryevi, Petrischevi amandmani, ukidanje paritetnih županija i sve to uz asistenciju bošnjačke političke elite”, smatra Ljubić.
Bošnjačka politika i danas pokušava ostvariti ratne ciljeve
Navodi i kako je došlo drugo vrijeme, a ista politika, te za primjer navodi presudu Ustavnog suda o izboru izlasnika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Smatra i kako je Alija Izetbegović odbacivao mirovne sporazume jer mu nisu jamčili prostor Središnje Bosne i izlaz na more kod Save, a potom i neumsko zaleđe što i danas, kako tvrdi Ljubić, političkim intervencijama oko izgradnje Pelješkog mosta, dokazuje kako bošnjačka elita, pokušava ostvariti ratne ciljeve.
Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH ističe kako Izetbegović, od Islamske deklaracije i drugih svojih političkih djela, njeguje i proklamira bošnjačku političku misao o BiH – negiraju kolektivni identitet Hrvata i Srba, a stvarajući jedan, islamski projekt od BiH.
“Tek kada je anulirao legitimne predstavnike Srba, potom i Hrvata, u ratnim institucijama BiH, Izetbegović je počeo potpisivati mirovne sporazume, pritom izbacivši i vojne predstavnike naroda”, kazao je Raguž.
Dodao i je kako politička misao i ostavština Alije Izetbegovića lebdi nad ambicijama Hrvata u BiH da budu ravnopravno u BiH sa Srbima i današnjim Bošnjacima.
“Bošnjačka politička elita i političko Sarajevo, u doktrinarnom smislu, nisu se maknuli od manipulacija, mitova o podjeli Bosne, mitu u Karađorđevu, već godinama recikliraju i diskreditiraju ulogu Republike Hrvatske u obrani BiH”, rekao je Raguž.
Povjesničar Ivo Lučić navodi kako je Miroslav Tuđman kapitalnom knjigom o Aliji Izetbegoviću srušio politički mit, te otklonio debele naslage ratne propagande i histerije koju su proizvodile tadašnje zaraćene strane.
Lučić smatra kako Hrvati u BiH nisu konstitutivan narod od ZAVNOBiH-a do danas.
“Rezolucija o tome da je BiH i hrvatska i srpska i muslimanska bila je prigodnog karaktera, već krajem 1945. postalo je jasno kako komunistička vlast ne namjerava priznati Hrvate”, rekao je Lučić i dodao kako su u to vrijeme vršena masovne egzekucije, kolektivna kršenja ljudskih prava, ubojstava.
Hrvati u BiH konstitutivnost vratili kroz HVO i Herceg-Bosnu
Dodao je i kako su Hrvati u BiH ime i konstitutivnost vratili isključivo vojnom i političkom borbom – kroz Hrvatsko vijeće obrane, Hrvatsku zajednicu, potom, Hrvatsku Republiku Herceg – Bosnu, te na koncu, temeljem mirovnih sporazuma – Washingtonskog i Daytonskog, prenosi Dnevnik.ba.
“Ovo na čemu današnja hrvatska politika u BiH inzistira nije ništa što već ne posotji u Ustavu BiH, no, današnjoj vlasti očigledo ne pada na pamet držati se ustavnih načela”, rekao je Lučić.
Lučić Izetbegovića uspoređuje sa rukovodstvom Srbije i Republike Srpske ratnih devedesetih. Smatra kako su i Alija Izetbegović, i Slobodan Milošević, samo deklartivno bili za građanske republike.
“Građanska BiH, unitarna BiH država bošnjačkog naroda, to je Izetbegovićeva BiH, baš kao što je i Jugoslavija, za Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića, trebala biti građanska Jugoslavija”, tvrdi Lučić.
Lučić se prisjetio i Izetbegovićeve izjave kako će zbog BiH, onakve kakvom ju je i zamislio, morati žrtvovati mir.
“Svako odstupanje od unitarne koncepcije BiH, Izetbegović i današnje pristaše njegove stranke, i kompletna bošnjačka elita, tumače kao podjelu BiH, bez obzira radi li se tu o recimo preustroju neke općine, pa tako i države, bilo čega”, rekao je Lučić.
Lučić je, kao bivši djelatnik Obavještajno-sigurnosnih službi HVO-a, naglasio i kako mudžahedini u BiH jesu dolazili preko Hrvatske.
Mudžahedine evidentirali kao “humanitarce”
“Sve što je dolazilo u BiH, dolazilo je preko Zagreba – od humanitarne pomoći, lijekova, hrane, pa tako i mudžahedini. Ali, dolazili su isključivo kao pripadnici humanitarnih organizaciji, jedne od 33 registrirane u Hrvatskoj, i više od 200 u BiH”, rekao je Lučić.
Napomenuo je i kako su ih vlasti u Republici Hrvatskoj, ako su im bili sumnjivi, zaustavljele, međutim, tada bi Izetbegović i Haris Silajdžić upućivali prosvjedne note RH, pa i samom Vijeću sigurnosti UN-a kako Hrvatska ne dopušta dovoz robe u BiH”, izjavio je Lučić.
Organizatori promocije knjige “Druga strana Rubikona:Politička stategija Alije Izetbegovića” Odjel za branitelje HNS-a BiH, Odjel za kulturu, sport i informiranje, HDCDR u BiH i braniteljske udruge HVO-a.
Promocija Tuđmanove knjige, nakon Mostar, bit će i u Vitezu, 3. listopada u dvorani Franšiznog centra BiH s početkom u 16 i 30 sati.
HMS
