Select Page

Za politički uspjeh na ovim izborima ključna potpora iseljenih Hrvata

Za politički uspjeh na ovim izborima ključna potpora iseljenih Hrvata

Nedostajalo je tek nekoliko desetaka glasova za osvajanje mandata u općinskom vijeću ili pozicije načelnika/gradonačelnika, rečenica je koja se često mogla čuti nakon lokalnih izbora 2016. godine, i to posebice u kontekstu hrvatskih stranaka u nacionalno osjetljivim područjima gdje je svaki glas bitan za dugoročnu gospodarsku opstojnost Hrvata, piše Večernji list BiH.

Ove godine mnogo se radilo glede animiranja hrvatskog biračkog tijela, i to ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine već i u iseljeništvu, a dopisno glasanje ove bi godine moglo imati značajnu ulogu, a negdje možda donijeti i prevagu. Posebice je to izraženo na prostoru gdje je brojčani odnos Hrvata i drugih naroda izjednačen ili pak blago u korist drugog naroda, ali i u sredinama gdje su Hrvati izrazita manjina poput općina Srebrenik, Bihać, Konjic, odnosno općina na prostoru Republike Srpske.

Glasanje izvan BiH

Na izborima koji će se održati 15. studenoga prijavio se ukupno 101.771 birač u inozemstvu, a analizom općina vidljivo je kako će značajan dio njih glasati upravo u onim općinama koje su Hrvatima strateški važne. Pođimo od Jajca. Za tu se općinu prijavio ukupno 3041 birač izvan BiH, a pretpostavke su kako je među njima značajan broj Hrvata. Kada je pak riječ o osvajanju pozicije načelnika, na proteklim je izborima hrvatskom kandidatu nedostajao 1261 glas za izbornu pobjedu, ali bi ove godine situaciju mogli preokrenuti upravo dopisni glasovi.

U ovom mandatu hrvatske stranke zajedno imaju 12 od ukupno 25 vijećničkih mjesta u Općinskom vijeću, što ih čini respektabilnim, odnosno nezaobilaznim čimbenikom, dok se na ovim izborima očekuje i bolji rezultat.

U Republici Srpskoj zanimljiva je općina Derventa za koju su se prijavila 2524 dopisna birača, a među njima, pretpostavke su, i značajan broj Hrvata. U Općinskom vijeću Dervente trenutačno su tri vijećnika hrvatskih stranaka, tako da bi rezultat ove godine mogao biti i bolji.

U Šamcu se prijavilo 2277 birača, pri čemu se očekuje kako je među njima i značajan broj Hrvata koji bi mogao popraviti ukupni rezultat. Inače, u ovoj je općini dogovorena koalicija HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. koja je dobra poruka za sve birače. U Pelagićevu se prijavilo 1078 dopisnih birača, a hrvatske stranke očekuju kako je među njima i dio Hrvata koji bi mogli dodatno pojačati prilično respektabilan rezultat s proteklih izbora.

Ulazak u Gradsko vijeće

Kada je riječ o Bihaću, koaliciji HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. na proteklim je izborima nedostajalo nekih 20-ak glasova da bi dobili mandat u Gradskom vijeću. Ove godine situacija je drugačija, a prijavio se stanoviti broj Hrvata iz iseljeništva, tako da su očekivanja kako će hrvatske stranke imati mandat i u Gradskom vijeću ovoga grada. U Novom Travniku, pak, na proteklim je izborima zajedničkom hrvatskom kandidatu nedostajalo 113 glasova da osvoji poziciju načelnika. Ove godine, uz snažnije animiranje birača u toj općini, očekuje se i veći broj glasova poštom pa bi Hrvati konačno nakon 15. studenoga mogli osvojiti načelničku poziciju u ovoj srednjobosanskoj općini.

Pozicije načelnika

Kada je riječ o političkoj zastupljenosti u Tuzlanskoj županiji, Hrvati trenutačno imaju dva vijećnika u Gradskom vijeću Tuzle te po jednog vijećnika u općinskim vijećima Živinica, Gradačca i Čelića, a ove bi godine, osim toga, mogli osvojiti i mandat u Srebreniku.

Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Novi Travnik i Busovača mogle bi biti općine u kojima će Hrvati po prvi put, ili nakon duljeg vremena, osvojiti poziciju načelnika, a bolji rezultat koji se očekuje u većini za nacionalni položaj važnih općina značit će kako će Hrvati nakon 15. studenoga dodatno popraviti svoju političku poziciju, a što je preduvjet snažnijeg utjecaja na svakodnevne, pretežito gospodarske teme.

Ipak, bez obzira na sve pripreme, u ovoj kampanji postavlja se opravdano pitanje hoće li se i kako lokalni izbori uopće moći održati, a da se pritom poštuju sve epidemiološke mjere i naredbe. Zapovijedi pojedinih županijskih kriznih stožera, koje su precizirale kako je u zatvorenom prostoru moguće maksimalno boraviti 25, odnosno 30 ljudi, svakako ostavljaju otvoreno pitanje hoće li iste uopće biti moguće poštivati na sam dan izbora. Istodobno, i SIP je već prije donio upute o načinu provedbe izbora, a u kojima se, između ostaloga, preciziraju stroge mjere fizičke distance, dezinfekcija, kao i usmjeravanje birača da ulaze na jedna vrata, a izlaze na druga.

Vecernji. Ba

OGLASI

Loading