Za razliku od Bošnjaka i Srba, Hrvati iz BiH nisu bili predstavljeni na summitu u Beogradu
U Beogradu je održan trilateralni summit BiH – Srbija – Turska na kojem su BiH predstavljala dva bošnjačka i jedan srpski član Predsjedništva, tako da Hrvati kao konstitutivni narod u BiH na njemu uopće nisu bili predstavljeni.
Bariša Čolak, izaslanik u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta BiH, za Hrvatski Medijski Servis je kazao da su ovakve situacije, kojima se dodatno politički obespravljuje Hrvate, moguće jer Izborni zakon nije usklađen s Ustavom BiH. Dodao je da se apsurdnost političkog fenomena Željka Komšića ogleda i u tome što on nema nikakvu korelaciju s Klubom Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH kojemu bi se, u teoriji trebao obratiti u slučaju da smatra da je povrijeđen vitalni nacionalni interes Hrvata.
Čolak ističe da je izvorište svih nedaća hrvatskog naroda u političkom smislu neustavan Izborni zakon koji, unatoč tome što je osporen pred Ustavnim sudom BiH, Hrvatima ne jamči pravo na izbor legitimnih političkih predstavnika.
-Sve je ovo rezultat neusklađenosti Izbornog zakona s Ustavom BiH. Kroz sam Izborni zakon imamo negiranje jednakopravnosti i konstitutivnosti sva tri konstitutivna naroda. Jednostavno, taj ustavni princip kolektivne jednakosti kroz Izborni zakon nije uopće operacionaliziran. On je zapravo uzrok svega. Zato imamo nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Nažalost, sve dok se to ne promijeni, to će biti tako. Zato je naše uporno inzistiranje na promjeni Izbornog zakona u tom pravcu, kako bi se on uskladio s Ustavom BiH i odlukom Ustavnog suda u predmetu „Ljubić“ – kaže Čolak.
Čolak smatra da Beogradski summit, na kojemu su Hrvati kao politički narod u potpunosti ignorirani, nije izolirani slučaj te smatra da će takvih slučajeva kroz četverogodišnje razdoblje biti još. Mišljenja je da takva diskriminacija može ispraviti jedino kroz izmjene Izbornog zakona.
“Nije ovo prvi slučaj, ovakvih će situacija biti mnogo kroz ovo četverogodišnje razdoblje. Nedavni slučaj da je Komšić na Općoj skupštini UN-a iznosio vlastiti stav koji nije usklađen s druga dva člana Predsjedništva”, podsjeća Čolak.
Čolak napominje da je rezultanta tog cjelokupnog Komšićevog neustavnog djelovanja i sve što se dogodilo s hrvatskim kadrovima u diplomaciji.
„Imamo kadrove u diplomaciji koji nemaju nikakve veze s izbornom voljom hrvatskog naroda. Ponavljam da će to tako biti sve dok se Izborni zakon ne promijeni“, rekao je Čolak za HMS.
BiH se sastoji od tri konstitutivna naroda; Bošnjaka, Srba i Hrvata, a na summitu u Beogradu su, uz dva bošnjačka i jednog srpskog člana Predsjedništva BiH, sudjelovali Srbija i Turska koji se u međunarodnim odnosima razumijevaju kao zemlje-podupiratelji Srba, odnosno Bošnjaka u BiH. S obzirom na to da Hrvati nikako nisu bili zastupljeni na navedenom summitu pitanje je postoji li potreba održavanja kvadrilateralnog summita gdje bi sudjelovala i Republika Hrvatska.
Sugovornik HMS-a je mišljenja da se uključivanjem Hrvatske u navedeni summit ne bi postiglo ništa posebno jer bi Hrvati iz BiH ponovno bili predstavljeni kroz nelegitimnog člana Predsjedništva.
-Što bi nam značilo da smo na navedenom beogradskom summitu imali uključenu Hrvatsku kao četvrtu državu kada bi hrvatski dio iz BiH bio predstavljen kroz nelegitimnog člana Predsjedništva – rekao je Čolak dodavši da su izvori političkih problema Hrvata u BiH u nelegitimnom političkom predstavljanju.
„Uporno inzistiramo na promjeni Izbornog zakona BiH jer je to jedini način da Hrvati konačno budu jednakopravni s druga dva naroda u institucionalnom smislu.“
Predsjedatelj Odbora za ustavno-pravna pitanja pri Glavnom vijeću HNS-a kaže da će, zahvaljujući nametanju Komšića, nažalost biti još slučajeva da Hrvati iz BiH neće biti predstavljeni u događanjima na međunarodnom planu.
„Sutra može biti neki treći slučaj (poput beogradskog summita ili obraćanja u UN-u), ali bez izmjena Izbornog zakona i njegovog usklađivanja s Ustavom BiH tomu neće biti lijeka“, istaknuo je Čolak te dodao:
-To ustavno načelo kolektivne jednakosti koje, kao što je i Ustavni sud rekao, proistječe iz samog označavanja Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda. Ono zabranjuje bilo kakav oblik dominacije jednoga od ta tri kolektiviteta nad drugima, ili bilo kakvu dominaciju u strukturama vlasti, pa i majorizaciju. Nažalost, kroz ovakav Izborni zakon izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH uvijek ovisi od volje većinskih Bošnjaka u Federaciji BiH. Zato je nužno uraditi sve ovo o čemu sam do sada govorio – rekao je Čolak za HMS.
U konkretnom Komšićevom slučaju nema veze između političkog predstavnika i naroda kojeg bi trebao zastupati, a to je kako kaže Čolak, protivno temeljnim demokratskim načelima o legitimnom zastupanju.
„Predsjedništvo je, naravno, kolektivno tijelo i ono treba predstavljati državu kao takvu i treba predstavljati sve građane, ali to podrazumijeva i one građane iz kojeg naroda dolazi taj član Predsjedništva“, rekao je Čolak.
Izaslanik u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta BiH i visoki dužnosnik HDZ-a BiH za HMS kaže da se apsurdnost Komšića kao političkog fenomena ogleda i u tome što između njega i Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ne postoji nikakva korelacija kojemu bi se, u teoriji, trebao obratiti kao hrvatski član Predsjedništva.
„Ako u tom odnosu nema korelacije i znaka jednakosti između izabranih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda i hrvatskog člana Predsjedništva (ili nekog drugog) onda tu nema nikakve logike i smisla. Takav se član Predsjedništva nikada ne može obratiti svom Klubu u Domu naroda. To se događa zbog toga jer je jedna izborna volja u Domu naroda, a druga u Predsjedništvu BiH, Komšić je u Predsjedništvo ušao voljom drugog naroda, dok je Klub Hrvata Doma naroda PFBiH većinski konstituiran voljom hrvatskog naroda“, naglašava Čolak.
