Biden Putinu zaprijetio najstrožim gospodarskim sankcijama u povijesti
Američki predsjednik Joe Biden zaprijetio je ruskom šefu države Vladimiru Putinu na virtualnom sastanku dosad najstrožim gospodarskim sankcijama Rusiji ako izvede invaziju na Ukrajinu, rekli su danas američki dužnosnici.
Susret videolinkom
Za razliku od lipnja kada su se Biden i Putin susreli u Ženevi, ovaj je sinoćnji susret bio virtualan, videolinkom. U ovih šest mjeseci nagomilalo se podosta problema u odnosima dvije sile koji su ponajviše vezani uz Ukrajinu. Kijev tvrdi da je Rusija na svoju zapadnu granicu prema Ukrajini rasporedila 94.000 vojnika.
Koliko je ta informacija točna, teško je reći, ali iz Kremlja su odgovorili da su ruske snage raspoređene kao odgovor na agresivno ponašanje Ukrajine i NATO-a gdje Rusija ne želi da se Sjevernoatlantski savez širi dalje prema istoku i tako dođe na njezin prag. Nakon Putina, Biden bi sljedećih dana trebao razgovarati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. No, realno je procijeniti da su sva prepucavanja oko mogućeg sukoba eskalirala zbog cijena energije.
Odnosno Sjevernog toka 2, to jest pozicije Rusije da uvjetuje Europi isporuku plina ove zime. Amerikancima nije u interesu da plin kola između Rusije i Europe bez posrednika te koristi sve alate koje ima na raspolaganju da bi se i dalje ometalo otvaranje Sjevernog toka 2, odnosno kako bi plin i dalje prolazio kroz Ukrajinu.
Svakako u tom kontekstu treba gledati i prigovore na korištenje migranata kao “humaniziranog oružja” od Bjelorusije za što SAD opet optužuju Rusiju tvrdeći kako Moskva radi utjecaj na Aleksandra Lukašenka da nastavi s takvom politikom. Treba primijetiti kako je pritisak već dulje vrijeme na granici s Poljskom čija vlast ne odgovara ni Europi ni Rusiji.
I ovdje SAD vidi priliku za uplitanje u odnose na Starom kontinentu pri čemu ističu i vojnu potporu Rusije svojem susjedu Bjelorusiji čijim nebom sada patroliraju ruski avioni s mogućnošću nošenja nuklearnih bojevih glava. Zatim su tu i izravni diplomatski sporovi oko ambasada Amerike i Rusije čije je osoblje postupno smanjivano kroz akcije međusobnog protjerivanja. Ruski ministar vanjskih poslova rekao je nedavno da je ovdje postizanje dogovora najrealnije od svih tema koje bi na stol trebali staviti ruski i američki predsjednik.
Još je jedna tema načeta u lipnju u Ženevi, a to je smanjenje nuklearnih kapaciteta, sada je vrijeme kada bi se moglo utvrditi je li tako nešto moguće ili ne, prema zaključcima s prošlog sastanka.
Koliko bude energije i volje, razgovor bi se mogao dotaknuti i tema poput kibernetičkih napada, odnosa prema ruskoj opoziciji, u Rusiji zatvorenih Amerikanaca. Nije nemoguće da vidimo i neki iznenađujuće brz dogovor oko nekih pitanja jer situacija povećanog broja problematičnih tema dvije sile ide na ruku jedino Kini. Daljnje jačanje Kine nije u interesu ni Moskve ni Washingtona kao ni Bruxellesa, Pariza ili Berlina uostalom.
Udar na rubalj
Američke sankcije pogodile bi ponajprije ruske banke umanjujući konvertibilnost rublja, a razmatra se i isključenje Rusije iz sustava za elektroničku provedbu financijskih transakcija SWIFT te onemogućavanje ulaganja od strane državnog investicijskog fonda.
Bijela kuća ove mogućnosti nije potvrdila očito ne želeći dodatno ohladiti odnose koji u ovome trenutku ne donose koristi nikome osim Kini.
VL
