Select Page

Transport poskupio s 3 na 16 tisuća KM, roba iz Kine skuplja za 150%, sirovine iz EU za 32%…

Transport poskupio s 3 na 16 tisuća KM, roba iz Kine skuplja za 150%, sirovine iz EU za 32%…

Nekoć velike trgovine, u kojima se moglo naći od igle do lokomotive, prazne su ili poluprazne. Tvrtke iz ove zemlje kasne ili ne završavaju nikako proizvode koje su trebale isporučiti drugima jer nemaju sirovina. Obrtnici zatvaraju svoje radnje i sreću traže vani, piše Večernji list BiH.

Nažalost, to je bosanskohercegovačka realnost, ali mnogi nisu svjesni krize nesagledivih razmjera. Salem Ekmeščić, uspješni poduzetnik iz Busovače i potpredsjednik Skupštine Udruge gospodarstvenika Federacije BiH, za Večernji list je objasnio zbog čega će cijene rasti, a kupovna moć padati. Brojke koje već sada imamo dramatične su

Ogromni problemi

– Ranije je bila cijena transporta kontejnera s robom i sirovinama od Kine do Hrvatske (Rijeka) od 1500 do 2000 eura (od 3 do 4 tisuće KM), a sada nam traže 8 tisuća eura (16 tisuća KM) samo za transport. Ako uzmemo prosjek da je vrijednost robe u jednom kontejneru 60 tisuća maraka, ranije je udio troškova u transportu bio 7 posto, a sada je 30 posto. A sva roba iz Kine je poskupjela od 100 do 150 posto i tako da sada imate poskupljenje koje izaziva ogromne probleme – priča u uvodu razgovora za Večernji list čovjek koji u svojoj tvrtki stvara 41 proizvod i izvozi još u desetke zemalja. Objasnio nam je i zbog čega toliki poremećaj u cijeni transporta.

– S obzirom na to da je recesija i smanjena proizvodnja u Americi i u Europskoj uniji, velike količine robe nabavljaju se iz Kine, međutim, transport robe ide u samo jednom smjeru. Primjerice, ranije kad je teretni brod vozio u SAD robu i tu ju istovario, u povratku bi uzeo drugu robu i vraćao je u zemlju. Sad toga nema i sad tu jednu turu odveze pa vraća prazan teret i to se mora od nekog naplatiti, pa se naplati od kupca. S druge strane, Kinezi su obasuti poslovima i oni mogu diktirati cijenu – priča nam Ekmeščić. Kaže i da mnogi nisu svjesni problema s kojima će se ova zemlja tek suočiti.

– Budući da mi puno robe uzimamo iz Europe i Kine, mnogi nisu svjesni u koje ćemo tek probleme ući. Primjerice, posebni čelici koji nama sada trebaju, a koji se proizvode u Austriji, poskupjeli su za 45 posto. Sve sirovine koje mi upotrebljavamo za proizvodnju iz EU-a skuplje su od 28 do 32 posto. Armirano željezo skočilo je za 24,5 posto. Pa, evo, i spužve za madrace skuplje su za 50 posto. Nabrajam vam primjere. S ovim se dosad nikad nismo suočili, a ono ranije što smo zvali krizom, ono su bili poremećaji i ne može se usporediti s ovim danas – ističe Ekmeščić. Pitamo poduzetnika i potpredsjednika gospodarstvenika u FBiH kako se ubuduće boriti s ovom krizom

– Pazite, ovo nije bosanskohercegovačka kriza da se veže samo za nas i da znamo neki recept izlaska i toga kako ćemo se prema njoj postaviti. Ovo je svjetska kriza. Mi kao sudionici dijelimo sudbinu s cijelim svijetom. Jer, pogledajte što će se događati.

U Europskoj uniji dijele pomoć tvrtkama, u Americi se žestoko dijele te pomoći, a to treba netko snositi. Mi ćemo snositi kao posljedice to što se kod njih događa i to kroz veće cijene jer od njih nabavljamo najviše roba – govori za Večernji list Salem Ekmeščić.

Enormna poskupljenja

Poslao je poruku vlastima da se mora brže i učinkovitije djelovati u borbi s ovom krizom. – Što će biti onda kad se potroše sirovine koje su ostale od ranije, a to nije daleko? Već se naziru enormna poskupljenja. Stoga, razumijem vlast koja spašava one koji su u blokadama, ali ta vlast mora stvarati ozračje da u ovoj zemlji možemo povećati proizvodnju, pojeftiniti proizvode, ublažiti krizu… Vlast mora djelovati u tome smjeru, ali ne samo federalna, u koju smo svi uprli oči, nego i županijske i općinske. I ne treba samo pomagati gospodarstvu, tu je i zdravstvo, obrazovanje i drugi stupovi društva. Neka dođu među gospodarstvenike i vide kako se bore radnici u jednoj tvrtki. Ne zazivam svađe, nego samo da se traže rješenja da ublažimo posljedice ove krize – zaključio je Ekmeščić u razgovoru za Večernjak.•

OGLASI

Loading