Danas je Uskrs, dan kada je ljubav pobjedila smrt!
Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća diljem zemlje slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.
Ovaj je dan znak naše nove nade u milosrđu Božjem koji nam daje radost svojega mira. Krist čiji spomen uskrsnuća danas slavimo dariva nam i danas snagu vjere koja kaže: „Što tražite Živog među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!“ (Lk 24 1-12)
Isus Krist je uskrsnuo od mrtvih kao znak za sve koji su ga ljubili i slijedili; znak da je ljubav jača od smrti.
Uskrsnuće Isusa Krista i uskrsnuće mrtvih središte su naše vjere. Naše je uskrsnuće toliko usko povezano s uskrsnućem Isusa Krista kao što je i činjenica da smo ljubljeni povezana s Isusovom ljubljenošću od Oca. Sveti Pavao je u ovoj točki odlučan i jasan: „ Ako nema uskrsnuća mrtvih, ni Krist nije uskrsnuo. Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud vjera vaša.“ (1 Kor 15, 13-14)
Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdjenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan nisu se služile mise, nego se obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdjenje.
Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanska jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa samo su dio pučkih uskrsnih običaja.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs može biti samo unutar toga vremena.
