Select Page

Klub Bošnjaka proglasio predložene izmjene Izbornog zakona štetnim po vitalni nacionalni interes

Klub Bošnjaka proglasio predložene izmjene Izbornog zakona štetnim po vitalni nacionalni interes

Klub izaslanika Bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH proglasio je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, sa prijedlogom usvajanja po hitnom postupku na sjednici Doma naroda održanoj 27. travnja, štetnim po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda. Kako se navodi u obrazloženju, četiri izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda, dana 22. travnja 2022. godine, uputili su na razmatranje i usvajanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, te na osnovu člana 124. Poslovnika o radu Doma naroda zatražili da se ovaj prijedlog razmatra po hitnom zakonodavnom postupku. – Predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona koji su predložila četiri izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje po hitnom postupku za nas je neprihvatljiv u cijelosti iz sljedećih razloga: Ovaj prijedlog ignorira činjenicu da, unatoč dugotrajnim i obuhvatnim naporima domaćih i stranih aktera, nije postignut politički dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva i Ustava BiH. Radi se o jednostranom i prituustavnom prijedlogu, zatim Prijedlog ignorira ustaljenu praksu, a ona bi trebala biti naročito poštivana kada se radi o vitalno važnom pitanju izbornog zakonodavsta, da se zakoni prvo dostavljaju Zastupničkom domu PS BiH. Zastupnički dom čine predstavnici izravno izabrani od naroda, njihov glas u ovakvim pitanjima je od presudnog značaja i može biti samo potvrđen u Domu naroda. Nadalje, Prijedlog je prije u upućivanja u proceduru trebao biti dostavljen Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakonodavstva BiH. Njegovo razmatranje po hitnom postupku onemogućava podnošenje amandmana koji bi eventualno mogli utjecati na popravljanje diskriminirajućih rješenja, Prijedlog Zakona ne ispunjava obveze BiH iz ključnog prioriteta Europske komisije 4. f) koji glasi: „Osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, posebno postupanje prema presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci“. Niti jedan član ovog prijedloga ne osigurava uklanjanje postojeće diskriminacije. Prijedlog Zakona ne osigurava provođenje preporuka OESS/ODIHR-a, što je obveza sadržana u ključnom prioritetu 1. Europske komisije: „Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će se provesti relevantne preporuke OESS/ODIHR-a i Venecijanske komisije“, koje se odnose na integritet izbornog procesa – stoji u obrazloženju. Pored ovih općih primjedaba na Prijedlog zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a u kontekstu štetnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda ističe se da se Članom 5. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 8 (Predsjedništvo BiH) član 8.1. mijenja i postaje još dikriminatorniji u odnosu na trenutno važeće rješenje koje je prema odlukama Europskog suda za ljudska prava diskriminatorno i koja se mora mijenjati. Izmjena je predviđena za izbor članova Predsjedništva BiH sa prostora Federacije BiH tako da se bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat, ali se izbor hrvatskog člana Predsjedništva uvjetuje većinskom podrškom u pet županija Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjebosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Herceg – bosanskoj i Posavskoj. Ovakvim rješenjem kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka se stavljaju u nepovoljniji položaj, a ravnopravnost

bošnjačkog naroda sa drugim narodima, u ovom slučaju hrvatskim, je svakako pitanje koje je od vitalnog nacionalnog interesa. Naime, prema Prijedlogu, kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka moraju osvojiti najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u cijeloj Federaciji BiH, za razliku od kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda koji, u najekstremnijem slučaju (član 8.1. stav (3) točka c)  Prijedloga) treba osvojiti većinu u jednoj od pet županija što će mu biti dovoljno da bude izabran. Ova odredba Prijedloga štetna je za vitalni interes bošnjačkog naroda i zbog činjenice da je zadržala odredbu da se za člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS bira Srbin. Dakle, i pored jasnih stavova Europskog suda za ljudska prava (predmet Pilav protiv BiH) da se radi o diskriminatornoj odredbi koju je potrebno mijenjati predlagači su je zadržali.

– Mogućnost Bošnjaka da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH iz entiteta RS je svakako pitanje koje mi smatramo vitalnim za povratak i opstanak na tim prostorima, a time i jednim od mehanizama za eliminaciju posljedica strašnih zločina uključujući i genocid koji je nad našim narodom počinjen na tom prostoru, što ovakav Prijedlog čini štetnim za naš vitalni nacionalni interes – ističu iz Kluba Bošnjaka. Članom 6. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 9 (Parlamentarna skupština BiH) član 9.12e. mijenja se tako da svaka politička partija ili zastupnik u Narodnoj skupštini RS ima pravo da predloži listu za izbor srpskih izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Primjedba u pogledu štetnosti po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda je ista kao i kod izbora člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS. Činjenica da bošnjački izaslanici, a kojih prema Ustavu RS u Narodnoj skupštini RS mora biti najmanje četiri, moraju predlagati i birati srpske poslanike, pored toga što je diskriminatorna za bošnjački narod u entitetu RS, i štetna je po naše vitalne interese u ovom entitetu. Ovakvim pristupom eliminira se mogućnost da se u ime bošnjačkog naroda iz entiteta RS kandidira i bude izabran izaslanik u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, te da u istom zastupa interese bošnjačkog naroda koji živi u ovom entitetu. Ograničenja za kandidiranje na izborima po osnovu etničke pripadnosti i prebivališta je prema stavovima Europskog suda za ljudska prava diskriminatorno i ODHIR je u svojim izvješćima od 2010., 2014. i 2018. godine tražio da se te diskriminacije ukinu.

Prijedlog u članu 9. i 10. sadrži odredbe o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, suprotne odredbama Ustava Federacije BiH prema kojima “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svaku županije koji imaju najmanje jednog takvog izaslanika u svom zakonodavnom tijelu“. Prijedlogom se šteti interesima bošnjačkog naroda u cjelini a naročito u županijama u kojima je njihov broj ispod pet posto od ukupnog broja Bošnjaka u Federaciji BiH prema rezultatima poslednjeg popisa. Tako se određuje da će Posavska, Zapadnohercegovačka i Herceg-bosanska birati jednog izaslanika u Dom naroda, što Bošnjake u ovim županijama stavlja u neravnopravan položaj.

– Za nas je problematičan i raspored izaslanika druga dva naroda u Federaciji BiH. Ovakvim prijedlogom produbljuju se podjele u našem društvu, diskriminiraju se Bošnjaci u sredinama gdje ih ima ispod pet posto i nama je to neprihvatljivo. Obnova multietničkog društva na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine svakako je naš vitalni nacionalni interes – stoji u obrazloženju.

Vecernji.ba

OGLASI

USKORO VELIKA BICIKLISTIČKA AVANTURA BLIDINJE BIKE FESTIVAL 2022.

𝐚 𝐯𝐞𝐥𝐢𝐤𝐢𝐦 𝐳𝐚𝐝𝐨𝐯𝐨𝐥𝐣𝐬𝐭𝐯𝐨𝐦 𝐕𝐚𝐬 𝐩𝐨𝐳𝐢𝐯𝐚𝐦𝐨 𝐧𝐚 𝐜̌𝐞𝐭𝐯𝐫𝐭𝐢 𝐩𝐨 𝐫𝐞𝐝𝐮 𝐛𝐢𝐜𝐢𝐤𝐥𝐢𝐬𝐭𝐢𝐜̌𝐤𝐢 𝐟𝐞𝐬𝐭𝐢𝐯𝐚𝐥 ❞𝐁𝐥𝐢𝐝𝐢𝐧𝐣𝐞 𝐁𝐈𝐊𝐄...

OBAVIJEST PČELARIMA

Obavještavaju se pčelari s područja općine Posušje da ažuriraju podatke o stanju pčelinjih...

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PRIJAVA ZA DODJELU SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE PLANINARSKIH OBJEKATA PS...

Loading